Herbos
Posljednja izmjena: 14.7.2011
 
Zaštita bilja
Herbicidi
Fungicidi
Insekticidi
Ostali proizvodi
Hobby program
Usluge
Ekologija
Sredstva po Kulturama
Kalendari Prskanja
Savjeti Stručnjaka
Višegodišnji nasadi
Povrtlarske kulture
Ratarske kulture
Cvijeće i ukrasno bilje
Video Savjeti
Pokusi
Korisne informacije
Izvozna Tržišta
Partneri
Cjenik
Foto galerija
Štetočinje po kulturama
Zahvale i priznanja

BIJELO ULJE

rafinirano  mineralno ulje...80 %

 

BIJELO-ULJE-1l.jpg

 

KONTAKTNI I NSEKTICID-OVICID I AKARICID

ZA ZAŠTITU VIŠEGODIŠNJIH NASADA

logo1.jpg

logo2.jpg

Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Posljednjih godina bolest vinove loze poznata kao Crna pjegavost ili Phomopsis sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova je bolest u programima zaštite bila često zanemarivana, a o posljedicama se razmišljalo tek kada bi štete postajale znatnije i jasno vidljive.

Crna pjegavost nije bila jednako poznata u svim vinogradarskim krajevima, no ona je u europskim vinogradima prisutna već više od stotinu godina. Intenzitet širenja u vinorodnim područjima ovisi o klimi, gnojidbi i njezi vinograda kao i o programu i tehnologiji zaštite. Ova se bolest jače proširila u nekim krajevima Hrvatske, posebno zbog pojačane gnojidbe dušičnim gnojivima, ali i zbog smanjene primjene zaštite bakrenim i sumpornim sredstvima, te netretiranja vinove loze u periodu najjačih infekcija (otvaranje pupova)

 

 

                                 phomopsis viticola4.jpg

                                 crna pjegavost

 

 

Simptomi bolesti vidljivi su na mladicama, rozgvi i listovima. Ponekad se zaraza može pojaviti i na bobicama, koje se suše i smežuraju. Znakove bolesti možemo pratiti na mladicama. Na donjem dijelu mladica pojavljuju se u proljeće (svibanj) tamnoplave, duguljaste ozljede, koje se mogu proširiti na cijelu mladicu, pa se ona kasnije, pod teretom može slomiti. Kada mladica počne odrvenjavati, ona mijenja boju i u većine sorata počinje izbjeljivati. Uzročnik bolesti ulazi pod koru i tamo se razvija, a kora zbog toga poprima srebrnkastu boju. Sa kore jednogodišnje rozgve, micelij prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumiranja zaraženog dijela čokota.

 

Uzročnik bolesti prezimljava u staroj rozgvi ili u ostacima rozgve na tlu. Crne točkice, vidljive na zaraženoj rozgvi izvor su zaraze, a nazivaju se piknide. Piknide se počinju formirati u proljeće kada se temperatura popne iznad 10°C. One sadrže velik broj spora (konidija) koje šire infekciju, a raznose ih kišne kapi, vjetar ili kukci. Spore se razvijaju od proljeća do kasnog ljeta, ovisno o vremenskim prilikama, a infekcija loze je moguća u širokom rasponu temperatura od 1 do 37°C (bolesti najbolje odgovara temperatura od 23°C i visoka vlažnost zraka). U proljeće, za vlažnog vremena ove spore dospijevaju na tek krenulu mladicu vinove loze, gdje klijaju i prodiru u tkivo.

 

 

Na čokotima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera također je smanjen.

 

Širenjem zaraze sve je teže odabrati zdrave lucnjeve i reznike u rezidbi, a na oboljelim dijelovima dio pupova ostavljenih za rod neće ni krenuti, što može uzrokovati veliko smanjenje uroda, naročito ako se problem ponavlja iz godine u godinu. Krajnji rezultat je manji urod grožđa i sve lošije stanje vinograda.

 

 

Sve sorte nisu jednako osjetljive na crnu pjegavost. Među osjetljivima su vinske sorte Graševina, Rizvanac, Malvazija, Žilavka i druge. Posebno osjetljive su stolne sorte, primjerice Kardinal i Afus - Ali .

 

Kontrolom vinograda u različitim dijelovima Hrvatske utvrdili smo u prošlim sezonama značajnu prisutnost ove bolesti i savjetovali vinogradare kako da počnu zaštitu i spriječe širenje crne pjegavosti u vinogradima.

 

 

Svakako je potrebno pravilno i umjereno gnojiti vinograd, kako bi se spriječila prevelika bujnost. Pri rezidbi je potrebno ostavljati što zdravije pupove i time smanjiti potencijal bolesti. Nakon rezidbe treba iznijeti orezane ostatke i spaliti ih, a dobro je i runiti i skidati staru koru sa loze jer se u pukotinama često skrivaju uzročnici bolesti, ali i prezimljujući oblici štetnika.

 

 

Suzbijanje ove bolesti dugotrajno je i vinogradari trebaju svake godine posvetiti više pažnje zaštiti i praćenju zaraze u početku vegetacije. Kemijska zaštita temelji se na prskanju bakrenim sredstvima i dopunama zimskog prskanja, no važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače.

 

Stoga u mirovanju, prije kretanja vegetacije, tretiranje treba obaviti CRVENIM ULJEM. Međutim ključ borbe protiv crne pjegavosti leži u upornosti preventivnog tretiranja od fenofaza otvaranja pupova pa sve dok ne počnu tretiranja protiv peronospore vinove loze. Stoga u tom periodu, kako je i prikazano u našim programima i kalendaru prskanja, preventivno prije kiše, obavljati tretiranja MANKOZEBOM uz dodatak SUMPORA SC-80, a ako je potrebno tretiranje ponoviti u razmaku od svega nekoliko dana. Posebno preporučujemo vrlo rano (mladice 15 do 20 cm) tretiranje ATTILOM koja u svom sastavu pored sistemične komponente (Al-fosetil) ima kontaktnu komponentu na osnovi folpeta.

Print PrintThisPage
Anketa
Pridržavete li se propisanih doza i koncentracija u primjeni pesticida?
 uvijek stavim manju količinu od propisane
 strogo se pridržavam uputa
 ponekad stavim veću kolčinu od propisane
 uvijek stavim veću količinu od prpisane
 ne čitam upute
Polja označena s (*) su obavezna.

TENA

triasulfuron...0,75 %

klortoluron....79 %

 

TENA.jpg

 

KOMBINIRANI HERBICID ZA

SUZBIJANJE

TRAVNIH I ŠIROKOLISNIH

KOROVA

- OZIMA PŠENICA

- OZIMI JEČAM

 

 

 

BV_Certification_ISO9001.jpg

© Herbos d.d., 2006 - Powered by iSite