Herbos
Posljednja izmjena: 14.7.2011
 
Zaštita bilja
Herbicidi
Fungicidi
Insekticidi
Ostali proizvodi
Hobby program
Usluge
Ekologija
Sredstva po Kulturama
Kalendari Prskanja
Savjeti Stručnjaka
Višegodišnji nasadi
Povrtlarske kulture
Ratarske kulture
Cvijeće i ukrasno bilje
Video Savjeti
Pokusi
Korisne informacije
Izvozna Tržišta
Partneri
Cjenik
Foto galerija
Štetočinje po kulturama
Zahvale i priznanja

BIJELO ULJE

rafinirano  mineralno ulje...80 %

 

BIJELO-ULJE-1l.jpg

 

KONTAKTNI I NSEKTICID-OVICID I AKARICID

ZA ZAŠTITU VIŠEGODIŠNJIH NASADA

logo1.jpg

logo2.jpg

SUZBIJANJE BILJNIH BOLESTI KRAJEM ZIME I POČETKOM PROLJEĆA

 

S obzirom da ni zime “nisu kao što su nekad bile” te da sve više izostaju niske zimske temperature lako je zaključiti da će takav razvoj klimatskih prilika imati kao rezultat povoljnije uvjete prezimljavanja i jaču pojavu biljnih bolesti.

Ipak bez obzira dali dali će zima biti hladna ili topla, pravilna zaštita se počinje provoditi već krajem zime i početkom proljeća. Počinje se s tzv. plavim prskanjem s preparatima na bazi bakra.

Od preparata na bazi bakra Herbos iz svoje palete nudi CRVENO ULJE.

Crveno ulje kao smjesa bakra i mineralnog ulja djeluje na prezimimljujuće forme štetnika i bolesti.  

Zbog pozitivnih karakteristika aktivne tvari, bakrenog oksida (veličina čestice aktivne tvari), gore navedenog prepata imaju svojstva koja ga izdižu od drugih preparata iste grupe. Teža ispirljivost od kiše, bolja prekrivenost tretirane površine, veća efikasnost kao i povoljniji ekološki učinak pozicionirala su ovaj naš preparat u brojnim voćnjacima i vinogradima.

 

U nastavku teksta osvrnut ćemo se na najvažnije bolesti glavnih voćarskih kultura u našim klimatskim uvjetima.

Kod nekih bolesti kao što su npr. crna pjegavost vinove loze, kovrčavost lista breskve, paunovo oko masline i dr.  preventivna zaštita je jedina moguća pa izostanak kvalitetne i pravovremene zaštite može imati teške posljedice po rod i kondiciju voćke.

 

 

 

BOLESTI VINOVE LOZE

 

Period kretanja vegetacije vinove loze je vrijeme suzbijanja crna pjegavost ili fompsisa (Phomopsis viticola).

To je gljivično oboljenje čiji simptomi su vidljivi na mladicama, rozgvi i listovima.

Uzročnik bolesti prezimi u ostacima rozgve u tlu ili u staroj rozgvi.

Simptomi su vidljivi izbjeljivanjem vanjskog dijela.

Na takvoj rozgvi u proljeće javljaju se crna plodna tijela koje nazivamo piknide. Piknide sadrže velik broj spora koje uz pomoć kiše, vjetra ili kukaca šire zarazu na zdrave dijelove čokota.

U proljeće spore dospiju na mladicu vinove loze gdje pri povoljnim vremenskim uvjetima dolazi do infekcije vinove loze.

Za infekciju su potrebne temperature između 1 i 37°C (najbolje 23°C) kao i visoka vlažnost zraka.

Na mladicama su simptomi su vidljivi u obliku izduženih i ulegnutih tamnoplavih lezija ili pjega.

Odrvenjavanjem mladica mjenja boju i počinje izbjeljivati a s ulaskom i razvojem uzročnika bolesti pod koru, kora poprima srebrnkast sjaj.

S jednogodišnje mladice ulazi u staro drvo i uzrokuje truljenje i odumiranje čokota.

Čokoti zaraženi s crnom pjegavošću imaju problema s rastom i razvojem mladica a grozdovi ostaju manji i slabije su kvalitete (sadržaj šećera).

Suzbijanje crne pjegavosti dug je i mukotrpan posao.

Ključ uspješne borbe nalazi se u kvalitetnoj kemiskoj zaštiti u ranim fazama razvoja loze kada se još ne provodi zaštita protiv plamenjače.

U fenofazi mirovanja vegetacije koristimo Crveno ulje u konc. 2-3% . U fenofazi vunasta pupa zaštita se vrši bakrenim pripravkom.

Od kretanja loze pa do početka tretiranja protiv plamenjače preporučujemo zaštitu provoditi s Mankozebom u koncetraciji 0.25%.

Zaštitu je potrebno ponoviti zavisno o vremenskim uvjetima i porasta mladice.

Razvojem vegetacije počinje zaštita protiv plamenjače koja je ujedno i zaštita od crne pjegavosti.

Iz gore opisane zaštite vidljivo je da je kritičan period za širenje crne pjegavosti vrijeme od fenofaze vunastog pupa do početka tretirnja protiv plamenjače. Ukoliko zaštita u tom periodu izostane otvara se mogućnost širenju ove bolesti.

Kao agrotehničku mjeru koja utječe na suzbijanje bolesti valja spomenuti rezidbu. Rezidbom kojom ćemo ostaviti isključivo zdravu rozgvu a bolesnu odstranit iz vinograda značajno ćemo pripomoći suzbijanju crne pjegavosti.

 

 

                                    phomopsis viticola4.jpg

                                    crna pjegavost vinove loze

 

 

 

BOLESTI KOŠTIĆAVIH VOĆAKA

 

Kovrćavost lista breskva (Taphrina deformans)  bolest je koja napada list te kod jačih napada može uzrokovat značajnu defoliaciju.

Takva voćka svoj daljni razvoj usmjerava na obnavljanje lisne mase tako da rod u godini napada izostaje.

Simptomi su karakteristični i voćarima prepoznatljivi hipertrofirani zadebljani listovi crvenkaste boje koji se kovrčaju.

Uzročnik bolesti, gljivica Taphrina deformans, prezimi u obliku micelija u pupovima. Kretanjem vegetacije stvara konidije koje zaražuju mlade tek krenile listove.

Uz pomoć kiše šire se po drugim djelovima stabla. Kod zaštite treba voditi računa da ova bolest ima samo jednu primarnu zarazu tako da primjenu fungicida treba obavezno vršiti u periodu potencijalne opasnosti od primarne infekcije.

Ukoliko je do zaraze došlo list hipertrofira i otpada. Sekundarnih zaraza nema tako da tretiranjem fungicidima u vegetaciji nema svrhe.

Zaštitu treba provoditi u zimskom periodu a posebno u vremenu kretanja vegetacije.

Preporučujemo prvo tretiranje obaviti tjekom zime s Crvenim uljem u koncetraciji 2-3%.

Kod primjene važno je voćku potpuno okupati, a ukoliko je srestvo isprala kiša prskanje se mora ponoviti. 

U periodu kretanja vegetacije (bubrenje pupova) koristimo preparat na bazi bakra.

Nakon otvaranja pupova i početka cvatnje bakrena srestva zbog pojave fitotoksičnosti više ne smijemo koristiti.

Tada možemo koristiti Stoper ili Captan 80 WG fungicidi na bazi kaptana kao i srestva na bazi dodina, ditianona.  

Ovo je bolest koju svake godine, moramo obavezno preventivno suzbijati.

 

 

                                 Taphrina deformans.jpeg

                                 kovrčavost lista breskve

 

 

Od bolesti koštićavog voća u našim vočnjacima nalazimo i šuplikavost lišća.

To je gljivično oboljenje (Stigma carpophila) koja se javlja na listu u obliku malih tamnocrvenih pjega promjera 3-5 mm koje nekrotiziraju i na kraju nekrotizirano tkivo otpada ostavljajuči šupljine po kojim je dobila i ime.

Bolest se javljaju i na izbojima kao malene rak rane iz kojih istječe smola. Prvo prskanje preporučije se početkom vegetacije s Crvenim uljem u konc. 2-3%.

Drugo tretiranje provodi se s Mankozebom ili Stoperom u fenofazi završetka cvatnje.

Daljnja tretiranja ponavljamo 12 do 15 dana zavisno o intezitetu bolesti kao i o količini oborina.

Suzbijanjem šupljikavosti lišća suzbijamo i drugu gljivičnu bolest koštičavih voćaka, kozičavost lista (Blumeriella jaapii). S obzirom da su za obje bolesti djelotvorni isti fungicidi i da se vrijeme tretiranja poklapa, istodobno se suzbija kozičavost i šupljikavost lista.

Tretiranjem bakrom u početku vegetacije djeluje se i na bakterisko oboljenje rak koštićavih voćaka (Pseudomonas syringae pv. morsprunorum), opasnu bolest većeg broja koštićavih voćaka (breskva, bajam, višnja, trešnja, šljiva).

Karakteristično za rak je da nema efikasnih zaštitnih mjera kad se zaraza pojavi i proširi. Simptomi su rakaste rane, hipertrofirano staničje kao i izlučivanje smole u večim količinama.

Razvoju bolesti odgovara vlažno vrijeme kao i rane od ozljeda. Drugi termin za provođenje zaštite preporučuje se vrijeme nakon opadnja lišća zbog dezinfekcije rana nastalih opadanjem lišća.

 

 

 

 

Ipak najopasnija bolest raširena u svim voćnjacima koštičavih voćaka je palež cvijeta i sušenje grančica još poznatije pod nazivom monilija (Monilija laxa).

Ovo gljivično oboljenje prezimi u grančicama u obliku micelija.

U proljeće se stvaraju spore koje putem vjetra ili kiše dospiju na cvjet i ostvare zarazu. Iz cvijeta se dalje širi u izboje koje usljed napada posmeđe i postupno se suše. Usljed jačih napada krošnja može izgledat napola suha a višegodišnji uzastopni napadi mogu dovesti i do propadanja cijelih stabala.

Kao preventivna metoda suzbijanja provodi se rezidba i uništavanje zaraženih grana.

Od  kemiske zaštite primjenjujemo tretiranje fungicidima u periodu početka cvatnje kao i u punoj cvatnji.

Iz Herbosovog programa za suzbijanje monilije preporučujemo koristiti preparat Zino (aktivna tvar-karbedazim) u konc. 0,05%.

 

Kod šljiva nailazimo na gljivičnu bolest rogač šljive (Taphrina pruni).

Bolest napada plod i uzrokuje njegovu deformaciju i izduživanje tako da plod poprima oblik rogača.

Zaštitu provodimo tretiranjem fungicidima. U periodu kretanja vegetacije vršimo tretiraje Crvenim uljem u konc.2-3%,

a prije cvatnje u fenofazi bijelih pupova koristimo Mankozeb u konc. 0,25% ili Stoper u konc. 0,2%.

 

 

 

 

 

BOLESTI MASLINE

 

 

Paunovo oko(Cycloconium olegianum) gljivična je bolest koja napada prije svega list i uzrokuje njegovo otpadanje.

Ukoliko se bolest proširi može doći do značajne defoliacije i smanjenja rodnog potencijala.

Zbog toga treba posveti punu pozornost zaštiti od ove bolesti.

Simptomi su karakteristične zelenožute uljne pjege nalik šarama s paunovog perja. Bolest je  prisutna u maslinicima tijekom cijele godine.

Bolest kad jednom inficira list kao krajni rezultat uzrokuje otpadanje tog lista.

Zbog tog s kemijskom zaštitom trebamo djelovati preventivno na spriječavanju infekcije. Za to je  potrebno poznavati uvjete u kojim dolazi do infekcije.

Gljivica za svoj razvoj traži temperature od 8-28°C (najpovoljnije 20°C) kao i kap vode. 

Vidljivo je da su jesen i proljeće periodi koji svojom klimom odgovaraju širenju ove bolesti.

Zbog toga je na početku jeseni i proljeća potrebno dobro maslinu okupati s nekim od bakrenih preparata i time preventivno zaštititi maslinu.

U veljači preporučamo upotrebu Crvenog ulja u konc. 2-3%.

Bakar u kapi vode onemogučiti će klijanje gljive i infekciju lista.

Zaštita od paunovog oka ovisit će u velikoj mjeri i o sorti koju uzgajamo kao i o položaju. Položaji uz rijeke jezara kao i druga mjesta gdje se dugo zadržava vlaga posebno su pogodni za širenje bolesti i traže kvalitetnu primjenu zaštite od paunovog oka.

Bakrena srestva spriječavaju i širenje raka masline koje je moguće putem rana nastalih od rezidbe, a koje se obično provodi u tom zimsko-proljetnom perodu.

 

 

 

 

BOLESTI JEZGRIČAVIH VOĆAKA

 

 

Kao najvažnija bolest jezgričavih voćaka javlja se krastavost ili fuzikladij (Venturija inequalis kod jabuke, Venturia pyrina kod kruške).

Kod jabuke kao naše najvažnije voćarske kulture propusti kod suzbijanja ove bolesti mogu izazvati velike štete za tu i slijedeću godinu.

Simptomi su vidljivi na listovima kao maslinasto zelene mrlje, odnosno na plodovima kao tamno zelene udubljene pjege.

Zaraženi plodovi deformiraju se i zaostaju u rastu te poprimaju karakteristični izgled krastavosti ploda.

Kod suzbijanja važno je spriječiti primarnu infekciju koja je moguća od kretanja vegetacije pa do sredine lipnja.

U tom periodu važno je vršiti redovitu zaštitu prilagođenu razvojnom stadiju voćke te vremenskim uvjetima (dužina vlaženja i temperatura).

Suzbijanje počinje kretanjem vegetacije s bakrenim preparatima. Može se koristiti Crveno ulje u konc. 2-3%.

U toj fazi dovoljna su dva tretiranja. Razvojem vegetacije mogu se koristiti dubinsko kontaktni preparati na bazi ditianona ili dodina a kod dovoljno razvijenih listova koriste se sistemici kao što su Cros u konc. 0,015% i Trapez u konc. 0,05% u kombinaciji s preventivnim kontaktnim fungicidima kao što su Mankozeb ili Stoper u konc. 0,25%. Najače infekcije s obzirom na vremenske uvjete možemo očekivat u periodu oko cvatnje.

U tom periodu kod promjenjivog vremena preporučamo upotrebu Crosa dok u uvjetima slabijih infekcija preporučujemo uporebu  Trapeza.

Kod suzbijanja najbitnije je biti korak ispred bolesti što znači djelovati preventivno, dok kurativno suzbijanje koristimo tek kao rezevnu varijantu.

Preventivna srestva daju nam zaštitu 7 dana unaprjed a kurativna 2-3 dana unatrag u odnosu na ostvarenu infekciju.

U ljetnom periodu zbog manje količine oborina i visokih temperatura opasnost od fuzikladija vrlo je mala te u tom periodu vršimo tretiranja kontaktnim preparatima u razmacima 10-20 dana.

 

Print PrintThisPage
Anketa
Pridržavete li se propisanih doza i koncentracija u primjeni pesticida?
 uvijek stavim manju količinu od propisane
 strogo se pridržavam uputa
 ponekad stavim veću kolčinu od propisane
 uvijek stavim veću količinu od prpisane
 ne čitam upute
Polja označena s (*) su obavezna.

TENA

triasulfuron...0,75 %

klortoluron....79 %

 

TENA.jpg

 

KOMBINIRANI HERBICID ZA

SUZBIJANJE

TRAVNIH I ŠIROKOLISNIH

KOROVA

- OZIMA PŠENICA

- OZIMI JEČAM

 

 

 

BV_Certification_ISO9001.jpg

© Herbos d.d., 2006 - Powered by iSite