Herbos
Posljednja izmjena: 24.2.2011
 
Zaštita bilja
Herbicidi
Fungicidi
Insekticidi
Ostali proizvodi
Hobby program
Usluge
Ekologija
Sredstva po Kulturama
Kalendari Prskanja
Savjeti Stručnjaka
Pokusi
Korisne informacije
Izvozna Tržišta
Partneri
Cjenik
Foto galerija
Štetočinje po kulturama
korovi
bolesti
štetnici
Zahvale i priznanja

BIJELO ULJE

rafinirano  mineralno ulje...80 %

 

BIJELO-ULJE-1l.jpg

 

KONTAKTNI I NSEKTICID-OVICID I AKARICID

ZA ZAŠTITU VIŠEGODIŠNJIH NASADA

logo1.jpg

logo2.jpg

POVRĆE

 

Crna repina uš-Aphis fabae

Malena uš 1,3-2,6 mm, crne boje.Odrasle su uši ovalne, mutnocrne, s kratkim crnim sifonima i ticalima duljim od polovice tjela. Na abdomenu ima veći broj crnih pruga i dobro vidljive marginalne točke.Najrasprostranjenija vrsta uši u nas. Redovito se javlja na šećernoj repi, bobu, krumpiru, plodovitom i lisnatom povrću, mrkvi, šparogi, vrlo često na grahu, grašku, kukuruzu, soji, stočnoj repi itd. Itraziti je polifag, a hrani se na više od 200 biljnih vrsta. Izravne štete nanosi sisanjem sokova, što uzokuje promjenu boje listova i njihovo kovrčanje. Prenosi i veliki broj vrusa.

Zaštita: RAPID (grah i grašak), ZAGOR (mrkva)

 

Aphis fabae.jpg Aphis fabae2.jpg

 

Koprivina grinja-Tetranychus urticae

Izraziti polifag, hrani se s najmanje 200 vrsta različitih biljaka. Vrlo je važan štetnik povrća i ukrasnog bilja u zaštićenom prostoru, najvažniji je štetnik hmelja, a oštečuje i soju, rijeđe kukuruz, te voćke i vinovu lozu. Pauci su žute ili narančaste boje, s dvije izrazite tamne pjege na hrptu. Jaja su često u proljeće odložena na korove. Stoga se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od ovog štetnika. Zaraženo lišće puno je sitnih bjeličastih točkica koje se spajaju, lišće postaje prošarano, slično mramoru. Nervatura ostaje najdulje zelena. Kasnije se lišće suši, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća nalaze se pauci u finoj pređi kojom mogu povezati i više listova.Suzbijanje se obično obavlja preventivnim higijenskim mjerama, uklanjanjem korova.

 

 

Tetranychus urticae.jpg Tetranychus urticae2.jpg

 

Krumpirova zlatica-Lepinotarsa decemlineata

Najvažniji štetnik krumpira u nas. Bez suzbijanja tog štetnika ne bi bila moguća proizvodnja krumpira. Prezimi odrasli oblik u tlu. Iz tla počinju izlaziti kada temp. u dubini od 10 cm poraste na 14,5 °C. Zlatice lete kada temp. zraka pređe 20 °C. Nakon izlaska iz tla zlatica može živjeti desetak dana, nakon ishrane započinje parenje. Odrasle zlatice prve generacije se javljaju najčešće u srpnju. Ličinke druge generacije prave manje štete jer je krumpir bujan, a vegetacija se uskoro prekida prirodnim putem u ranijih kultivara, zbog zaraze plamenjačom ili zbog suše. Zbog nedostatka hrane zlatice se kreću u masi tražeći hranu i pogodno mjesto za prezimljenje u tlu.

Zaštita:  PIREL D, RAPID

 

Lepinotarsa decemlineata.jpg Lepinotarsa decemlineata2.jpg

 

Kupusne lisne uši-Brevicoryne brassicae

Sivo-zelene je ili prljavo-zelene boje. Duga je 1,6-2,8 mm. Uši su potpuno pokrivene voštanom prevlakom pepeljaste boje. Napada sve vrste kupusnjača. Največe štete nanosi zelenom kupusu, cvjetači i glavatom radiču. Velike štete nanosi sjemenskim usjevima te pri ranom napadu na rasad. Na napadnutim biljakama uzrokuje kovrčanje i deformiranje lišća, koje žuti i suši se, biljke zaostaju u rastu te propadaju. Što je napadnuta biljka mlađa, šteta je veća. Zbog ranog i jakog napada na kupus ne formiraju se glave. Osim izravnih šteta, prenosi i viroze. Prenosi više od 20 vrsta virusa. Prezimi u obliku zimskih jaja na kupusnjačama i njihovim ostacima, no mogu prezimjeti i odrasle ženke, poglavito u Dalmaciji. U  ožujku iz zimskih jaja izlaze uši osnivačice i stavaraju kolonije na mjestima gdje su prezimile. U svibnju se krilati oblici sele na kupusnjače u polju. Uši se zadržavaju najčešće na naličju donjeg lišća, gdje formiraju brojne i guste kolonije pokrivene brašnenim, voskastim prevlakama. Uništavanjem ostataka kupusnjača smanjuje se napad iduće godine

Zaštita:RAPID (kupus), VANTEX (kupusnjače)

 

 

 

Kupusni bijelac-Pieris brassicae

Prezimi u obliku kukuljice na drveću, na ogradama i sličnim mjestima. Leptiri lete potkraj travnja i početkom svibnja. Gusjenice izgrizaju lišće, praveći u njemu velike rupe. Pri jakom napadu ostaju samo lisne žile. Kukulje se na domaćinu. Leptiri iduće generacije lete potkraj lipnja i u srpnju i potom se razvoj ponavlja. Na opasnost od gusjenica kupusara ukazuje opažanje jata bijelih leptira kupusara. Obično 10-14 dana nakon masovnog leta počinje napad gusjenica.Suzbijati ih treba dok su gusjenice još malene, a svakako prije nego se ubuše u glave. Preporučuju se biološki preparati na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki.

Zaštita: LINO (kupus), VANTEX (kupusnjače)

 

Pieris brassicae2.jpg Pieris brassicae.jpg 

 

 

Kupusni moljac-Plutella xylostella

Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je suženo prema kraju. Zelenkaste su boje, isprva crne, kasnije smeđe glave. Isprva izgrizaju samo parenhim između lisnih žilica. Nešto veće gusjenice izgrizaju list praveći u njemu nepravilne rupe. Lišće je onečišćeno izmetom gusjenica. kukuljica je vretenastog oblika, a nalazi se zapredena u kokon pričvršćen na listu. Leptir ima na tamnosivim prednjim krilima valovitu svijetlo-žutu prugu, dobro vidljivu kad se krila spoje u mirovanju. Osobito velike štete radi u Istri i u vranskom bazenu. Najveće štete radi kada napadne kupus koji je već formirao glavu. Napada i cvjetaču, kojoj se ubušuje u cvijet, a minira i lišće uljane repice i drugih krstašica. Prezimi kao kukuljica na raznim mjestima, a katkad može prezimiti i leptir. Jačoj pojavi moljca pogoduje sušno vrijeme i više temperature. Ima puno prirodnih neprijatelja, a o njihovom broju ovisi žestina napada.

Zaštita: VANTEX

 

Plutella xylostella.jpg Plutella xylostella2.jpg

 

Lisne sovice-Mamestra spp.

Gusjenice ove skupine sovica zadržavaju se i hrane lišćem različitih biljka. Najvažnije su kupusna i povrtna sovica, te sovica gama, iako ima i drugih vrsta. Intenzviranjem proizvodnje šećerne repe stvoreni su povoljni uvijeti i za sve jaču pojavu ovih štetnika na tom ratarskom usjevu. Dapače danas su lisne sovice štetnici šećerne repe koji se gotovo svake godine ovisno o vladajćm uvijetima moraju suzbti na 10-90% površina. Budući da je za razvoj jajeta i gusenica prvog stadija potrebna vrlo visoka vlažnost zraka, stvoreni su povoljni mikroklimatski uvijeti za njihov razvoj unutar usjeva šećerne repe,tek kada je napredak agrotehnike u nas omogućio postizanje gustih sklopova bujnih biljaka šećerne repe zaštićenih od cerkospore. Stoga je pojava lisnih sovica proporcionalna visini priroda šećerne repe.

Zaštita: RAPID (kupus)

 

Mamestra spp.jpg Mamestra spp2.jpg

 

Obični hrušt-Melolontha melolontha

Najčešći je u našim brdskim krajevima. Odrasli hruštevi hrane se lišćem voćaka, vinove loze te šumskih i ukrasnih lističara. U letnim godinama mogu izazavati golobrst. Njihove grčice žive u tlu te oštečuju korijenje raznih biljaka. Mogu ošetiti i korijenje voćnih i loznih sadnica, ali starije voćke ili čokote ne mog oštetiti. Dosta štete nanose povrću, jagodama i bobičastim voćkama

Zaštita:PIRIFOS EC (krumpir, povrće-osim mrkve i drugog korijenastog povrća)

 

Melolontha melolontha3.jpg Melolontha melolontha.jpg Melolontha melolontha2.jpg 

 

 

Rovac-Gryllotalpa gryllotalpa

Rovac je štetočina koji pričinjava veću štetu na povrtarskim nego na ratarskim kulturama. Rovac napada korijen i podzemne djelove mladih biljaka koje djelimično oštećuje ili potpuno uništava. Pored toga, hrani se insektima, kišnim glistama i puževima. Zadržava se pretežno u zemljištu koje se intenzivno obrađuje, a sadrži više organskih tvari koje trunu. Osobito ga ima u zemljištu koje se gnoji stajnjakom ili kompostom.Razvijeni kukac je dugačak 4-5 cm. Za vrijeme vegetacije se stalno zadržava u zemlji, a na površinu izlazi samo radi parenja. Ženka odlaže do 300 jaja u izbušene široke hodnike na dubini do 1 m. Nakon 7-14 dana izlegu se larve koje odmah oštećuju korijenje biljke. Štetu nanose kako mlade i starije larve tako i odrastao kukac. Godišnje ima jednu generaciju.

Zaštita:PIRIFOS EC (krumpir, povrće-osim mrkve i drugog korijenastog povrća)

 

 

 

Sovice pozemljuše-Agrotis spp.

Obuhvaćaju vrste kojima se gusjenice danju skrivaju ispod grudica zemlje ili u pukotinama tla, a u sumrak izlaze i oštećuju biljke sasvim uz površinu tla.Gusenice pozemljuša imaju golo tijelo, prekriveno voskom pa se sjaje. Zemljaste su boje. Narastu do 45 mm. Pri dodiru se svinu u klupko. Prolaze šest stadija razvoja. Gusjenice pregrzaju vrat korijena, kadkad i stabijku, hrane se prizemnim lišćem, uvlače se u stabiljku kukuruza i drugih biljaka, nagrizaju gomolje krumpira koji su plitko u zemlji. Napadnute biljke ugibaju ili se lome, sklop je rijedak, lišće izgriženo, gomolji imaju smanjenu vrijednost. U nas su česti štetnici kukuruza krajem proljeća, kadkad i šećerne repe, suncokreta, raznih vrsta povrća, a početkom jeseni i ozimih strnih žitarica ili uljane repice. Periodični su štetnici, što povećava važnost prognoziranja intenziteta očekivanog napada. Zakorovljeni usjevi privlače leptire. Oni na cvjetovima korova nalaze hranu.Stoga je u takvim usjevima veća ovipozicija.No jedna gusjenica napravi mnogostruko veće štete u nezakorovlenom usjevu, gdje nema izbora pa napada kulturnu biljku. Posebice velike štete nastaju kada korovi privuku leptire na ovipoziciju, a zatim se korovi unište te u nezakrovljenom usjevu ostane puno gusjenica.Najvažnie tri vrste su: usjevna sovica,sovica ipsilon i proljetna sovica.

Zaštita:PIRIFOS EC (krumpir, povrće-osim mrkve i drugog korijenastog povrća)

 

Agrotis spp.jpg Agrotis spp2.jpgAgrotis spp3.jpg

 

Štitasti moljac-Trialeurodes vaporariorum

Štitasti moljac ili bijela mušica je ekonomski značajan štetnik na povrću i cvijeću u zatvorenom ili zaštićenom uzgoju, te se svake godine pojavljuje u jačem intenzitetu.Bijela mušica je maleni kukac, veličine svega 2 mm. Tijelo i krila su mu pokrivena finim voštanim praškom, što mu daje bijelu boju (po veličini i boji štetnih je dobio ime "bijela mušica"). Odrasli oblici živahno lete. Ličinka je pokretna nekoliko sati, a zatim se pričvrsti na stalno mjesto (plosnata je tijela, pa time sliči štitastim ušima). Zadnji stadij ličinke zovemo pretkukuljica, također je bijele boje, pa je zovemo "bijela pupa".Bijela mušica sisanjem sokova prvo uzrokuje blijedilo lišća, a zatim postupno odumiranje. Štetnik obilno izlučuje "mednu rosu", koju naseljavaju gljivice čađavice, a time umanjuju asimilacijsku funkciju lišća, a plodove i cvijeća onečišćuju do te mjere da gube tržišnu vrijednost. Smanjuju prirod i kakvoću proizvoda, a na cvijeću u stambenim prostorijama ujedno smetaju ljudima. Najveće štete od bijele mušice bilježimo u proizvodnji rajčice i paprike, a nešto manje u proizvodnji krastavaca i patlidžana, ali također na gerberima, muškatlima, surfinijama i brojnom drugom cvijeću.Štetnik se širi prodajom presadnica zaraženih nepokretnim i teško uočljivim ličinkama. Aktivno se širi letom unutar plastenika (staklenika). Ženke bijele mušice odlažu 100-200 jaja, obično na najmlađe vršne dijelove biljaka. Jaja su odložena u manjim skupinama ili pojedinačno na naličje lišća. Mužjaci su malobrojniji. Porastom biljaka najviše se ličinki nalazi s donje strane lišća nižih etaža, pa se početna "žarišta" razvoja bijele mušice teže primijete. Laganim udaranjem biljaka odrasli "leptirići" odlepršaju s naličja. Pri temperaturama zraka 22-25°C, razvoj potpune generacije bijele mušice traje samo 21-28 dana. Razvoju štitastog moljca pogoduje visoka vlažnost zraka. Ima najčešće 10-12 pokoljenja tijekom godine, pa se na biljkama istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice).

Zaštita:RAPID (rajčica)

 

Trialeurodes vaporariorum.jpg Trialeurodes vaporariorum1.jpg Trialeurodes vaporariorum2.jpg

 

Žičnjaci-Elatridae

Odrasli insekti za uzgojenu biljku praktično nisu štetni. Budući da se hrane i štetnim kukcima (lisnim ušima) čak su i korisni. Najradije se hrane lišćem trava i korova, te cvjetovima korovskih biljaka. Za razliku od odraslih oblika, larve žičnaka obično nanose velike štete uzgojenim biljkama, posebno u okopavinama — (kukuruzu, suncokretu i šećernoj repi). Velike štete nastaju kod jačeg napada na mlade klijance ili tek iznikle povrtarske kulture. Najštetniji rod žičnjaka je Agriotes. To su štetni kukci čije larve dostižu 10 - 25 mm pa i više, smeđe-žute boje, sjajnog,valjkastog, čvrstog tjela. Pri jačem napadu dolazi do potpunog propadanja biljaka, pa je potrebno podsijavanje, a često i presijavanje kompletnih površina. Razvoj žičnjaka od odlaganja jaja do odraslog kukac traje i do pet godina. Parenje, nakon čega dolazi do brzog odlaganja jaja je krajem srpnja i početkom kolovoza, a nakon toga odrasli kukci uginu. Jaja odlažu u površinski sloj zemlje. Ukoliko je zemlja suha, zavlače se i do 10 cm u dubinu. Ženka odloži do 300 jaja, obično u skupinama od po 30. Sama jaja kao i tek ispiljene larve su vrlo osjetljivi na sušu, te se u takvim uvjetima povlače u dublje slojeve zemljišta.Najefikasnija metoda borbe protiv žičnjaka je predsjetveno tretiranje zemljišta insekticidom.

Zaštita:PIRIFOS EC (krumpir, povrće-osim mrkve i drugog korijenastog povrća), RAPID (krumpir i kupus)

 

Elatridae.jpg Elatridae2.jpg

Print PrintThisPage
Anketa
Pridržavete li se propisanih doza i koncentracija u primjeni pesticida?
 uvijek stavim manju količinu od propisane
 strogo se pridržavam uputa
 ponekad stavim veću kolčinu od propisane
 uvijek stavim veću količinu od prpisane
 ne čitam upute
Polja označena s (*) su obavezna.

TENA

triasulfuron...0,75 %

klortoluron....79 %

 

TENA.jpg

 

KOMBINIRANI HERBICID ZA

SUZBIJANJE

TRAVNIH I ŠIROKOLISNIH

KOROVA

- OZIMA PŠENICA

- OZIMI JEČAM

 

 

 

BV_Certification_ISO9001.jpg

© Herbos d.d., 2006 - Powered by iSite